• Glasovi zajednice

    Ljudi i sjećanja

    + Više zvučnih zapisa

    Låk av fost fakut fin ši kolę s-av dica kupęjt.


    Låk av fost fakut fin ši kolę s-av dica kupęjt.

    Lokva je bila dobro napravljena i djeca su se ondje kupala.

    Pepo Stambulić lu Toncula, iz Žejana, se prisjeća događaja iz djetinjstva-kako se igrao s vršnjacima (zvučni zapis 1), kako je nakon škole odlazio s ostalom djecom na vjeronauk u susjedne Vele Mune (zvučni zapis 2), te čuvanja ovaca u vrijeme ljetne popodevne žege (zvučni zapis 3). (Snimljeno 2009.)

    Dječje igre

  • Kum se fåče...?

    + Više videozapisa

    Kum se fåče vozić? – Kako se rade mala kola?

     

    ...mušåt, kaj šinjorina di Monte Carlo! ...lijep, kao gospođica iz Monte Carla!

    U Šušnjevici, barba Miro Belulović lu Fåbro, nekadašnji kovač, uživa u izradi maketa zaprežnih kola (video isječci 1-5). Barba Miro pripovijeda što ga vuče tom hobiju (video isječak 1). U pauzi za ručak, odmara se svirajućitrieštinku (video isječci 6-8).

     

  • Fotoalbum

     
    » Pregledaj fotoalbum

    Zvučni zapisi o životu zajednice dopunjeni su ovdje fotografskim snimkama tog života.

  • O projektu

    About this project

    Ova je stranica stvorena kako bi vlaški i žejanski jezik (tkz. istrorumunjski) predstavila široj publici. Ona je dio nastojanja da se taj ugroženi jezik sveobuhvatno dokumentira, u skladu s ciljevima projekta Očuvanje vlaškog i    žejanskog jezika.

    Budući da je dokumentiranje jezika postupan proces, nadamo se da ćemo učiniti više od pukog prikupljanja uzoraka jednog ugroženog jezika; cilj nam je stvoriti autentičan zapis o načinu života, povijesti mjesta i znanju pohranjenu u jeziku i prenošenu njime - sve u vlastitim riječima izvornih govornika!

    Nadamo se da ćemo prezentiranjem segmenata procesa dokumentiranja na ovim stranicama postići nekoliko ciljeva:

    • podići razinu osviještenosti o kritičnom stanju i vrijednosti vlaškog i žejanskog jezika
    • informirati i virtualno povezati članove zajednice koji su raseljeni po svijetu
    • učiniti neke od rezultata dokumentiranja dostupnim članovima zajednice
    • uključiti članove zajednice različitih generacija u dokumentiranje njihova jezika, kao i povijesti i kulture

    + više

  • Nauči

     

    Interaktivna karta

    + istraži kartu

    Ova interaktivna karta, u skladu s većinom izvještaja, prikazuje tradicionalno geografsko područje na kojem se govori vlaški i žejanski (tkz. istrorumunjski) od početka 20. stoljeća. + čitaj više

    Interactive map

    Jezične lekcije

     
    + više lekcija

    Naučite osnovne izraze na vlaškom i žejanskom (tkz. istrorumunjskom) preslušavajući izbor od više od 100 korisnih izraza izravno ovdje na našim web stranicama.

    Lekcija “Hvala i molim” (01:42)

  • Resursi i biblioteke

    Potražite riječi u Vlaško/Žejansko/Istrorumunjsko – hrvatskom rječniku ili istražujte druge dijelove ove sekcije naših web stranica s fotografijama i muzikom.

    Pogledaj rječnik Izgovor

  • Novosti i događanja

    16.03.13.

    Nedavno u medijima

    Mediji su u posljednjih godinu dana u nekoliko navrata izvještavali o vlaškom i žejanskom (tkz. istrorumunjskom) jeziku i našim naporima da se jezik dokumentira i očuva. Saznajte više slijedeći priložene linkove.

    + više
    01.10.12.

    Izložba starih fotografija "Neka nu me uci... Da me ne zaboraviš..." putuje na još tri lokacije

     

    NEKA NU ME UCI… DA ME NE ZABORAVIŠ…:

    Fotografski zapisi života Šušnjevice i okolice te Žejana, iz digitalne arhive projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika

     

    Zadovoljstvo nam je najaviti da će naša izložba, otvorena u kolovozu 2012. godine u rodnim selima govornika vlaškog i žejanskog, u Šušnjevici i Žejanama, ove jeseni kao cjelina biti predstavljena širokoj publici na niže navedenim lokacijama i u navedenim terminima. 

    + više
    22.02.12.

    Dječja jezična igraonica „Puljići“

     

    Jedan od najznačajnih koraka u smjeru očuvanja i revitalizacije vlaškog jezika je njegovo podučavanje najmlađim članovima zajednice, onima predškolske dobi. To je od posebne važnosti stoga što je prirodan put prenošenja jezika, koji se tradicionalno govori u šušnjevičanskom kraju, a to je u obiteljima, s roditelja na djecu, dobrim dijelom prekinut u zadnjih nekoliko desetljeća.

    + više
    VIŠE NOVOSTI I DOGAĐANJA