Pisanje

  • Govornici vlaškog i žejanskog (tkz. istrorumunjskog) upotrebljavaju svoj jezik ponajprije za svakodnevnu govornu komunikaciju. Zato za sada nema raširene standardne grafije razvijene za potrebe govornika. Grafijski sustav koji se na ovim web stranicama koristi za pisanje vlaškog i žejanskog predstavlja jedan pokušaj uvođenja takve praktične grafije.

    U pisanoj formi jezik postoji u akademskim publikacijama, ali različiti su istraživači razvili različite načine zapisa koji su najbolje odgovarali njihovim specifičnim potrebama i preferencijama. Budući da na ovoj stranici činimo dostupnima pisane materijale iz različitih izvora i povijesnih razdoblja, dobro je upoznati se s ovim različitim grafijama.

    Različiti grafijski sustavi

    Ako zanemarimo manje razlike, grafijski se sustavi koje su u prošlosti razvili istraživači da bi zapisali vlaški i žejanski mogu podijeliti na dva osnovna tipa: “prilagođena rumunjska grafija” i “miješana grafija". Treći način, temeljen na hrvatskoj abecedi, rabi se u materijalima pripremljenim u sklopu projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika i koristi na ovim web stranicama.

    1. Prilagođena rumunjska grafija (npr. Morariu, 1928; Cantemir, 1959)

    Ovaj se grafijski sustav temelji na rumunjskoj abecedi i uključuje nekoliko posebnih znakova i kombinacija znakova za predstavljanje onih glasova vlaškog i žejanskog koji ne postoje u rumunjskom. Njegov je glavni nedostatak što nema jednoznačnosti između glasova i slova/kombinacija slova kojima su predstavljeni: isti glas može biti predstavljen s više od jednog slova/kombinacije slova.

    2. Miješana grafija (npr. Puşcariu, 1926; Kovačec, 1998; Sârbu and Frăţilă, 1998; Filipi 2002)

    Ovaj grafijski sustav, koji je uveo poznati rumunjski lingvist Sextil Puşcariu, kombinira znakove iz standardnog rumunjskog i slavenskih (hrvatskog) jezika s nekoliko posebnih znakova. Ovaj sustav predstavlja pokušaj da se nespretna “prilagođena rumunjska grafija” pretvori u učinkovitiju grafiju. Ovaj sustav ima najdužu tradiciju u znanstvenim materijalima o tom jeziku. Mnogo je varijanata ovoga sustava, a točan broj i tip rabljenih znakova razlikuje se ovisno o potrebama i preferencijama znanstvenika. 

    3. Prilagođena hrvatska grafija (Vrzić, 2009)

    Ovaj grafijski sustav pokušava dalje pojednostavniti i ujednačiti “miješanu grafiju” s ciljem stvaranja sustava koji će moći lako koristiti, čitati i njime pisati, većina današnjih govornika vlaškog i žejanskog jezika. Broj posebnih znakova je reduciran na samo tri (â, å, ę), a hrvatska slova, s kojima je većina govornika već upoznata, se upotrebljavaju za predstavljanje svih drugih glasova jezika.

    Uporedna tablica s grafijama

    Ova tablica međusobno uspoređuje tri opisana sustava. Kliknite ovdje ako želite isprintati tablicu za vlastite potrebe i ovdje ako želite čuti izgovor glasova s primjerima.

    Prilagođena rumunjska grafija

    Miješana grafija

    Prilagođena hrvatska grafija

    Primjer

    Morariu

    (1928)

    Kovačec

    (1998)

    Vrzić (2009)

     

    a

    a

    a

    acmo / acmo / akmo

    a (podebljan)

    å

    å

    ab / åb / åb

    ă

    â

    â

    cănd / când / kând

    b

    b

    b

    bât

    c (ispred vokala a, å, â, o, u)

    c (ispred vokala a, å, â, o, u)

    k

    ca / cå / kå

    ce, ci, cĭ (na početku riječi)

    č

    č

    cira / čirå / čirå

    d

    d

    d

    dintru / dintru / dintru

    -

    (;)

    (dz)

    - / ;ero / dzero (very rare)

    e

    e

    e

    fecior / fečor / fečor

    e (podebljan)

    ę

    ę

    sera / sęra / sęra

    f

    f

    f

    fini / fini / fini

    g

    g

    g

    grumb / grumb / grumb

    gh (ispred vokala i, e, ę)

    g

    g

    blage / blågę / blågę

    g

    γ

    g

    grije / γriže / griže

    -

    (ğ)

    (đ)

    - / ğoventu / đoventu (very rare)

    h

    h

    h

    hiti

    i

    i

    i

    inche / inkę / inkę

    ĭ, i

    A

    j

    ĭo / Ao / jo

    î

    â

    â

    în / ân / ân

    ch (ispred i, e, ę)

    k (+i, e, ę)

    k

    che / ke / ke

    ch (ispred i, e, ę),

    chi (ispred a, å, â, o, u)

    t"

    ć

    chia / t"å / ćå

    l

    l

    l

    la / la / la

    l'

    l'

    lj

    l'epur / l'epur / ljepur

    m

    m

    m

    manchie / månt"e / månće

    n

    n

    n

    nevu / nęvu / nęvu

    n'

    ń

    nj

    n'ive / ńive / njive

    o

    o

    o

    opt / opt / opt

    p

    p

    p

    per / per / per

    r

    r

    r

    rada / råda / råda

    s

    s

    s

    sare / såre / såre

    ş

    ş

    š

    şti / şti / šti

    t

    t

    t

    tari / tari / tari

    ţ

    ţ

    c

    ţire / ţire / cire

    u

    u

    u

    ur / ur / ur

    ŭ, u

    ṷ

    u

    gŭanti / γṷånti / guånti

    v

    v

    v

    vir / vir / vir

    z

    z

    z

    zice / ziče / ziče

    j

    ž

    ž

    juca / žucå / žukå