Pisanje

  • Govornici vlaškog i žejanskog (tzv. istrorumunjskog) upotrebljavaju svoj jezik ponajprije za svakodnevnu govornu komunikaciju. Zato za sada nema raširene standardne grafije razvijene za potrebe govornika. Grafijski sustav koji se na ovim web-stranicama koristi za pisanje vlaškog i žejanskog predstavlja jedan pokušaj uvođenja takve praktične grafije.

    U pisanoj formi jezik postoji u akademskim publikacijama, ali različiti su istraživači razvili različite načine zapisa koji su najbolje odgovarali njihovim specifičnim potrebama i preferencijama. Budući da na ovoj stranici činimo dostupnima pisane materijale iz različitih izvora i povijesnih razdoblja, dobro je upoznati se s ovim različitim grafijama.

    Različiti grafijski sustavi

    Ako zanemarimo manje razlike, grafijski se sustavi koje su u prošlosti razvili istraživači da bi zapisali vlaški i žejanski mogu podijeliti na dva osnovna tipa: “prilagođena rumunjska grafija” i “miješana grafija". Treći način, temeljen na hrvatskoj abecedi, rabi se u materijalima pripremljenim u sklopu projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika i koristi na ovim web-stranicama.

    1. Prilagođena rumunjska grafija (npr. Morariu, 1928; Cantemir, 1959)

    Ovaj se grafijski sustav temelji na rumunjskoj abecedi i uključuje nekoliko posebnih znakova i kombinacija znakova za predstavljanje onih glasova vlaškog i žejanskog koji ne postoje u rumunjskom. Njegov je glavni nedostatak što nema jednoznačnosti između glasova i slova/kombinacija slova kojima su predstavljeni: isti glas može biti predstavljen s više od jednog slova/kombinacije slova.

    2. Miješana grafija (npr. Puşcariu, 1926; Kovačec, 1998; Sârbu and Frăţilă, 1998; Filipi 2002)

    Ovaj grafijski sustav, koji je uveo poznati rumunjski lingvist Sextil Puşcariu, kombinira znakove iz standardnog rumunjskog i slavenskih (hrvatskog) jezika s nekoliko posebnih znakova. Ovaj sustav predstavlja pokušaj da se nespretna “prilagođena rumunjska grafija” pretvori u učinkovitiju grafiju i ima najdužu tradiciju u znanstvenim materijalima o tom jeziku. Mnogo je varijanata ovoga sustava, a točan broj i tip rabljenih znakova razlikuje se ovisno o potrebama i preferencijama znanstvenika. 

    3. Prilagođena hrvatska grafija (Vrzić, 2009)

    Ovaj grafijski sustav pokušava dalje pojednostavniti i ujednačiti “miješanu grafiju” s ciljem stvaranja sustava koji će moći lako koristiti, čitati i njime pisati, većina današnjih govornika vlaškog i žejanskog jezika. Broj posebnih znakova reduciran je na samo tri (â, å, ę), a hrvatska slova, s kojima je većina govornika već upoznata, upotrebljavaju se za predstavljanje svih drugih glasova jezika.

    Usporedna tablica s grafijama

    Ova tablica međusobno uspoređuje tri opisana sustava. Kliknite ovdje ako želite isprintati tablicu za vlastite potrebe, a ovdje ako želite čuti izgovor glasova s primjerima.

    Prilagođena rumunjska grafija

    Miješana grafija

    Prilagođena hrvatska grafija

    Primjer

    Morariu

    (1928)

    Kovačec

    (1998)

    Vrzić (2009)

     

    a

    a

    a

    acmo / acmo / akmo

    a (podebljan)

    å

    å

    ab / åb / åb

    ă

    â

    â

    cănd / când / kând

    b

    b

    b

    bât

    c (ispred vokala a, å, â, o, u)

    c (ispred vokala a, å, â, o, u)

    k

    ca / cå / kå

    ce, ci, cĭ (na početku riječi)

    č

    č

    cira / čirå / čirå

    d

    d

    d

    dintru / dintru / dintru

    -

    (;)

    (dz)

    - / ;ero / dzero (very rare)

    e

    e

    e

    fecior / fečor / fečor

    e (podebljan)

    ę

    ę

    sera / sęra / sęra

    f

    f

    f

    fini / fini / fini

    g

    g

    g

    grumb / grumb / grumb

    gh (ispred vokala i, e, ę)

    g

    g

    blage / blågę / blågę

    g

    γ

    g

    grije / γriže / griže

    -

    (ğ)

    (đ)

    - / ğoventu / đoventu (very rare)

    h

    h

    h

    hiti

    i

    i

    i

    inche / inkę / inkę

    ĭ, i

    A

    j

    ĭo / Ao / jo

    î

    â

    â

    în / ân / ân

    ch (ispred i, e, ę)

    k (+i, e, ę)

    k

    che / ke / ke

    ch (ispred i, e, ę),

    chi (ispred a, å, â, o, u)

    t"

    ć

    chia / t"å / ćå

    l

    l

    l

    la / la / la

    l'

    l'

    lj

    l'epur / l'epur / ljepur

    m

    m

    m

    manchie / månt"e / månće

    n

    n

    n

    nevu / nęvu / nęvu

    n'

    ń

    nj

    n'ive / ńive / njive

    o

    o

    o

    opt / opt / opt

    p

    p

    p

    per / per / per

    r

    r

    r

    rada / råda / råda

    s

    s

    s

    sare / såre / såre

    ş

    ş

    š

    şti / şti / šti

    t

    t

    t

    tari / tari / tari

    ţ

    ţ

    c

    ţire / ţire / cire

    u

    u

    u

    ur / ur / ur

    ŭ, u

    u

    anti / γṷånti / guånti

    v

    v

    v

    vir / vir / vir

    z

    z

    z

    zice / ziče / ziče

    j

    ž

    ž

    juca / žucå / žukå