Izgovor
Većina glasova vlaškog i žejanskog (tzv. istrorumunjskog) jezika vrlo je slična onima koji se koriste u hrvatskim govorima na istom području Istre i može se jednostavno prikazati hrvatskim slovima: a, b, c, č, ć, d, đ, e, f, g, h, i, j, k, l, lj, m, n, nj, o, p, r, s, š, t, u, v, z, ž. Osim ć, lj i nj, ti glasovi postoje i u standardnom rumunjskom.
Vlaški i žejanski ima tri samoglasnika koji su specifični za njega. U prilagođenom grafijskom sustavu (“prilagođena hrvatska grafija”) prihvaćenom za upotrebu na ovim web-stranicama, kao i u ostalima spomenutima u odjeljku Pisanje, ta tri posebna samoglasnika pišu se kao å, â i ę. Vokal â je sličan hrvatskom samoglasniku koji se izgovara između t i r "trg", a postoji i u standardnom rumunjskom. Glas prikazan kao ę vrlo je sličan izgovoru a u engleskom "cat", znači izgovara se kao jako otvoreno, prednje a. Samoglasnik å također nema bliskog ekvivalenta u hrvatskom; sličan je vrlo otvorenom, niskom glasu o. Kliknite na slova i primjere u tablici da biste ih preslušali.
Glasovi vlaškog i žejanskog
Niže navedena tablica sadrži najčešće glasove u vlaškom i žejanskom i nudi primjere za svaki od njih. Glasovi se u primjerima bilježe "prilagođenom hrvatskom grafijom". Oni s usko specijaliziranim interesima mogu u posljednjem stupcu naći fonetski simbol za svaki glas prema standardima Međunarodne fonetske abecede (IPA).
Kliknite na slova i riječi da biste čuli kako ih izgovara izvorni govornik. Kliknite ovdje ako želite isprintati tablicu za svoje potrebe.
Dodatni glasovi vlaškog i žejanskog
Dodatni glasovi, kojih nema u gornjoj tablici, pojavljuju se rjeđe u jeziku: U posuđenicama iz hrvatskog i talijanskog rabi se glasđ, npr. "Đermanije" (Njemačka). U vrlo rijetkim primjerima posuđenica iz talijanskog upotrebljava se glas dz, npr. "dzero" (nula).
Kao i u drugim jezicima, izgovor vlaškog i žejanskog donekle se mijenja ovisno o području na kojemu se govori. Naprimjer, izvorni govornici iz Šušnjevice izgovaraju c i č, s i š, te z i ž na sličan način. Koriste jedan ili drugi glas iz svakog para ili glas koji je između njih za oba glasa. Slično, većina govornika iz Žejana izgovara glas g, /γ/ u fonetskom zapisu, „hrapavo“. Sličan glas rabi se u mnogim jezicima, npr. u kastiljskom španjolskom, grčkom, arapskom ili nizozemskom.
