Pisanje
Govornici vlaškog i žejanskog (tzv. istrorumunjskog) upotrebljavaju svoj jezik ponajprije za svakodnevnu govornu komunikaciju. Zato za sada nema raširene standardne grafije razvijene za potrebe govornika. Grafijski sustav koji se na ovim web-stranicama koristi za pisanje vlaškog i žejanskog predstavlja jedan pokušaj uvođenja takve praktične grafije.
U pisanoj formi jezik postoji u akademskim publikacijama, ali različiti su istraživači razvili različite načine zapisa koji su najbolje odgovarali njihovim specifičnim potrebama i preferencijama. Budući da na ovoj stranici činimo dostupnima pisane materijale iz različitih izvora i povijesnih razdoblja, dobro je upoznati se s ovim različitim grafijama.
Različiti grafijski sustavi
Ako zanemarimo manje razlike, grafijski se sustavi koje su u prošlosti razvili istraživači da bi zapisali vlaški i žejanski mogu podijeliti na dva osnovna tipa: “prilagođena rumunjska grafija” i “miješana grafija". Treći način, temeljen na hrvatskoj abecedi, rabi se u materijalima pripremljenim u sklopu projekta Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika i koristi na ovim web-stranicama.
1. Prilagođena rumunjska grafija (npr. Morariu, 1928; Cantemir, 1959)
Ovaj se grafijski sustav temelji na rumunjskoj abecedi i uključuje nekoliko posebnih znakova i kombinacija znakova za predstavljanje onih glasova vlaškog i žejanskog koji ne postoje u rumunjskom. Njegov je glavni nedostatak što nema jednoznačnosti između glasova i slova/kombinacija slova kojima su predstavljeni: isti glas može biti predstavljen s više od jednog slova/kombinacije slova.
2. Miješana grafija (npr. Puşcariu, 1926; Kovačec, 1998; Sârbu and Frăţilă, 1998; Filipi 2002)
Ovaj grafijski sustav, koji je uveo poznati rumunjski lingvist Sextil Puşcariu, kombinira znakove iz standardnog rumunjskog i slavenskih (hrvatskog) jezika s nekoliko posebnih znakova. Ovaj sustav predstavlja pokušaj da se nespretna “prilagođena rumunjska grafija” pretvori u učinkovitiju grafiju i ima najdužu tradiciju u znanstvenim materijalima o tom jeziku. Mnogo je varijanata ovoga sustava, a točan broj i tip rabljenih znakova razlikuje se ovisno o potrebama i preferencijama znanstvenika.
3. Prilagođena hrvatska grafija (Vrzić, 2009)
Ovaj grafijski sustav pokušava dalje pojednostavniti i ujednačiti “miješanu grafiju” s ciljem stvaranja sustava koji će moći lako koristiti, čitati i njime pisati, većina današnjih govornika vlaškog i žejanskog jezika. Broj posebnih znakova reduciran je na samo tri (â, å, ę), a hrvatska slova, s kojima je većina govornika već upoznata, upotrebljavaju se za predstavljanje svih drugih glasova jezika.
Usporedna tablica s grafijama
Ova tablica međusobno uspoređuje tri opisana sustava. Kliknite ovdje ako želite isprintati tablicu za vlastite potrebe, a ovdje ako želite čuti izgovor glasova s primjerima.
| Prilagođena rumunjska grafija Morariu (1928) | Miješana grafija Kovačec (1998) | Prilagođena hrvatska grafija Vrzić (2009) | Primjer |
|---|---|---|---|
|
a |
a |
a |
acmo / acmo / akmo |
|
a (podebljan) |
å |
å |
ab / åb / åb |
|
ă |
â |
â |
cănd / când / kând |
|
b |
b |
b |
bât |
|
c (ispred vokala a, å, â, o, u) |
c (ispred vokala a, å, â, o, u) |
k |
ca / cå / kå |
|
ce, ci, cĭ (na početku riječi) |
č |
č |
cira / čirå / čirå |
|
d |
d |
d |
dintru / dintru / dintru |
|
- |
(ḑ) |
(dz) |
- / ḑero / dzero (very rare) |
|
e |
e |
e |
fecior / fečor / fečor |
|
e (podebljan) |
ę |
ę |
sera / sęra / sęra |
|
f |
f |
f |
fini / fini / fini |
|
g |
g |
g |
grumb / grumb / grumb |
|
gh (ispred vokala i, e, ę) |
g |
g |
blage / blågę / blågę |
|
g |
γ |
g |
grije / γriže / griže |
|
- |
(ğ) |
(đ) |
- / ğoventu / đoventu (very rare) |
|
h |
h |
h |
hiti |
|
i |
i |
i |
inche / inkę / inkę |
|
ĭ, i |
i̭ |
j |
ĭo / i̭o / jo |
|
î |
â |
â |
în / ân / ân |
|
ch (ispred i, e, ę) |
k (+i, e, ę) |
k |
che / ke / ke |
|
ch (ispred i, e, ę), chi (ispred a, å, â, o, u) |
t" |
ć |
chia / t"å / ćå |
|
l |
l |
l |
la / la / la |
|
l' |
l' |
lj |
l'epur / l'epur / ljepur |
|
m |
m |
m |
manchie / månt"e / månće |
|
n |
n |
n |
nevu / nęvu / nęvu |
|
n' |
ń |
nj |
n'ive / ńive / njive |
|
o |
o |
o |
opt / opt / opt |
|
p |
p |
p |
per / per / per |
|
r |
r |
r |
rada / råda / råda |
|
s |
s |
s |
sare / såre / såre |
|
ş |
ş |
š |
şti / şti / šti |
|
t |
t |
t |
tari / tari / tari |
|
ţ |
ţ |
c |
ţire / ţire / cire |
|
u |
u |
u |
ur / ur / ur |
|
ŭ, u |
ṷ |
u |
gŭanti / γṷånti / guånti |
|
v |
v |
v |
vir / vir / vir |
|
z |
z |
z |
zice / ziče / ziče |
|
j |
ž |
ž |
juca / žucå / žukå |
